Manifestacija „Bihorsko kulturno ljeto” sa preko 60 programa, kroz koje je predstavljeno stvaralaštvo Esada Mekulija, Avda Međedovića, Hakije Hadrovića, Šerba Rastodera, Faruka Dizdarevića, sa naglaskom na deveti Festival priče „Zavičajne staze – Bihor 2016”, može se okarakterisati kao izuzetno bogata i uspješna – ocjenjuje Mirsad Rastoder, jedan od organizatora i inicijatora ove kulturne, edukativne i zabavne manifestacije u Petnjici.
Rastoder, koji je ujedno i urednik programa, podsjeća da su uz brojne književne večeri i predstavljanja djela književnika i naučnika, u okviru Bihorskog kulturnog ljeta organizovali i regionalnu Smotru folklora, Školu kreativnog pisanja, Susrete kod Ćamilove česme, retrospektivu turskog filma...
– Ovi programi učinili su da Petnjica tokom ljeta bude centar kulturnih zbivanja u pograničnoj regiji – ističe Rastoder.
Novinar i publicista Rastoder, posebno naglašava značaj sada već ustaljenog Festivala priče „Zavičajne staze”, odnosno konkursa za kratke priče inspirisane Bihorom i Bihorcima. Ove godine, dodaje Rastoder, u veoma tijesnoj konkurenciji, između 43 priče autora iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, pobijedila je priča „Grančice” Nade Bukilić iz Podgorice. Druga nagrada pripala je Redžepu Nuroviću iz Novog Pazara za „Priču o Bihoru i još po nečemu”, treća Faizu Softiću iz Luksemburga za priču „Bijeg”. Ove godine dodijeljena je i specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja Fajku Kadriću iz Zvornika za priču „Taksi”. O nagradama je odlučivao žiri u sastavu Mehmed Đedović, Jovan Nikolaidis i Zehnija Bulić.
– Tokom susreta kod Ćamilove česme, u Šipovicama, o velikom pripovjedaču govorio je književnik Hadžem Hajdarević, a pročitana je i besjeda akademika Sretena Perovića. U Ćamilovoj bašči održan je tradicionalni Poetski čas, na kojem su svoje stihove govorili: Zehnija Bulić, Faiz Softić, Esma Muratović, Hadžem Hajdarević, Zumber Muratović, Mirsada Šabotić, mlade pjesnikinje Šejla Hot, Dijana Tiganj, Hana Rastoder i Emina Bulić. Učesnicima ovog neobično zanimljivog susreta obratio se i Safet Sijarić, poetičnim insertima iz svojih priča – podsjeća Rastoder na uspješne programe Festivala priče, ali i na obim koji su imala dešavanja okupljajući već etablirane književnike, kao i mlade stvaraoce.
No, dodaje Rastoder, „Zavičajne staze”, misle i na najmlađe, pa je na samom početku festivala otvorena izložba dječjih radova „Boje zavičaja” pod mentorstvom prof. Fatme Tiganj, a ne zaboravljaju ni na tradiciju, pa je priređen koncert KUD-a „Vrelo Ibra”, u koreografiji Ibiša Kujevića, te koncert sevdaha u izvođenju etno-grupe „Saz” sa solistom Sejom Skenderovićem, a predstavljena je i zbirka priča „Bihorska enigma” sa prošlogodišnjeg konkursa priče.
Rastoder podsjeća na riječi Ibiša Kujevića, izgovorene na otvaranju manifestacije, a koje mogu poslužiti i kada je u pitanju ocjena cjelokupnih dešavanja.
– Vidi se šta znači ljubav prema svom kraju i šta u kulturi znači entuzijazam. To na najljepši način pokazuju ljudi koji godinama organizuju ovu manifestaciju. Oni dokazuju da novac nije mjerilo uspješnosti – rekao je Kujević.
Festival priče „Zavičajne staze” podržan je od komisije Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.
Ž.J.
Boje rodnog kraja
Izložba radova učenika petnjičkih osnovnih škola koji su pod mentorstvom profesorice Fatme Tiganj slikali na temu „Boje zavičaja” sasvim zasluženo je osvojila simpatije brojnih posjetilaca, kaže Rastoder. Po izboru žirija kojim je predsjedavao akademski slikar prof. mr Aldemar Ibrahimović, za najuspješnije slikarske nade proglašeni su; Ajla Novalić, II razred OŠ „Trpezi”, Elmin Duraković, IV razred OŠ „Trpezi”, Mirela Adrović, VI razred, OŠ „25. maj” Vrbica, Seniha Skenderović, VII razred OŠ „Trpezi”, Dina Kršić, VI razred, OŠ „Mahmut Adrović” Petnjica, Šaban Adrović, VII razred, OŠ „25. maj” Vrbica, Emir Ćeman, VII razred, OŠ „25. maj” Vrbica. Učenicima su uručene diplome i knjige iz produkcije Centra za kulturu Bihor, a profesorici Tiganj zahvalnica Festivala i monografija o arhitekti Ranku Radoviću, poklon Matice crnogorske.
Planinarski teferič i tradicionalne sportske vještine
S namjerom da promovišemo atraktivne predjele za planinarenje, druženje i odmor i seoski turizam u Bihoru, kaže Rastoder, organizatori manifestacije „Zavičajne staze” svake godine priređuju „Planinarski teferič” na planini Ciglen i „Susrete u Murovskim lukama”. Krajem jula, nakon pješačenja uz Radmansku klisuru i padine Vrševskih brda mnogi Bihorci i njihovi gosti iz susjednih opština stigli su na izletište Jele i prisustvovali tradicionalnim narodnim takmičenjima: bacanju kamena s ramena, navlačenju konopa i trci konja.
Prvo mjesto u bacanju teškog kamena osvojio je Nermin Ajdarpašić, drugo Irfan Ajdarpašić, a treće Samet Čelebić. U navlačenju konopca najuspješnija je bila ekipa „Džemat Vrševa”, druga „Veterani”, a treće mjesto osvojila je ekipa „Zverotići”. Posebnu pažnju posjetilaca privukla je trka konja u kojoj je pobijedio Zlatko Nokić na konju doratu, a drugo i treće mjesto osvojili su jahači Damir Mehović i Medo Zverotić na svojim atima.
Organizator NVO Centar za seoski razvoj Petnjica, uz podršku Opštine i donatora, uručio je pobjednicima diplome i novčane nagrade, a teferič je potrajao do kasnih večernjih sati uz narodno veselje i konzumiranje proizvoda sa farme Binase i Asmira Zverotića.
Škola kreativnog pisanja
U okrilju Festivala priče „Zavičajne staze” održana je „Škola kreativnog pisanja i brisanja – SENT”, koju je vodio pjesnik, pripovjedač, romansijer i dramski pisac Enes Halilović, dobitnik prestižne nagrade „Meša Selimović”. Školu je kroz tri radionice, prošlo 16 talentovanih srednjoškolaca, studenata i akademski obrazovanih pojedinaca.
– Kreativna radionica ima posebno značenje u okviru Festivala priče jer ohrabruje mlade da efikasnije ostvaruju svoje ideje – kaže urednik programa Mirsad Rastoder. Nakon završetka, polaznici škole predstavili su svoje radove na javnom času u ovoj školi, kao i Domu kulture Petnjica.
– Umjetnička sloboda nije nešto unaprijed dato; kako bismo je našli i učinili svojom pomoću kreativnosti i svog talenta, potrebne su različite metode, koncepti, tehnike i strategije da bi ostvarili zamisao – podsjeća Halilović.